Ovih dana naša je župa na poklon dobila križ koji se isključivo koristi u obavljanju pobožnosti Križnoga puta. Do sada se u te svrhe koristio klasični križ (raspelo), ali je u našim krajevima Bosne i Hercegovine od starina u praksi za se za tu i takvu pobožnost koristi poseban križ. Taj križ na sebi nema corpus (tijelo Isusa Krista) nego na njemu se nalaze razni rekviziti koji ukazuju na muku i smrt Gospodina našega Isusa Krista. Budući kako je ovaj križ napravljen od različitih materijala drveta želja mi je ovdje to sve detaljno prikazati. Pa krenimo redom. Ovaj križ je djelo majstora g. Mirka Madžara koji živi i radi u mjestu Žirović u župi Ljubunčić kod Livna.

Križ je napravljen od domaćeg bosanskog hrasta. Ploča na kojem se nalazi natpis INRI je od mlade trešnje i napisano je na CNC stroju.

Promatrano s desna na lijevo prvo se nalaze kliješta. Ona predstavljaju alat koji su vojnici koristili kad su Krista otkivali s drva križa. Kliješta su izrađena od orahova drveta a posebnost njih je da su tako vjerno predstavljena jer su se, prije nego su pričvršćena na križ, mogla otvarati. To je postignuto na taj način da se na spojnici kliješta nalazi klin koji je uglavljen a koji omogućuje kliještima da se mogu rastvarati.

Iza kliješta se nalazi trska sa spužvom. Trskin štap je napravljen od bukve, a na vrhu se nalazi komad obične spužve.

U sredini križa (gdje se spaja poprečna s vertikalnom gredom) se nalazi Isusova „trnova kruna“. Prema svjedočenju majstora to trnje je od biljke koje se naziva „Isusovo trnje“.

Na lijevoj strani križa odmah do krune je smješteno koplje. To je premet (oružje) kojim je rimski vojnik sv. Longin Isusu probo bok iz kojeg je potekla krv i voda. Drška koplja je napravljena od bukvinog drva, a vrh koplja je od hrasta.

Slijedeći predmet je čekić. Njegov gornji dio je napravljen od drveta oraha, a držač čekića je napravljen od trešnje.

Ovim putem se najiskrenije zahvaljujemo donatoru g. Mirku koji je ovom gestom doprinio da i naša župa ima adekvatan križ za pobožnost Križnog puta.

Izvor: Samostan Petrićevac

Za više fotografija kliknite ovdje.