Dana 04. veljače u prostorijama samostana sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Budžaku proslavljen je blagdan njihove utemeljiteljice sv. Marije de Mattias. Ne tako malu samostansku kapelicu ispunili su vjernici laici kao i gosti simpatizeri i prijatelji naših sestara. Sveto misno slavlje predvodio je vlč. Pero Ivan Grgić, kancelar naše biskupije, uz koncelebraciju 7 svećenika misnika: dekana i župnika banjolučkog vlč. Vladislava Žarka Ošapa, župnika iz Derviša i Budžaka vlč. Marijana Stojanovića, župnika trapističkog o. Zvonku Topića, župnika motičkog fra Duju Ljevara, župnika barlovačkog fra Ivu Orlovca, župnog vikara na Petrićevcu fra Antu Ivanovića te samostanskog i župnog vikara na Petrićevcu fra Tomislava Svetinovića.

U svojoj prigodnoj homiliji vlč. Girgić je naglasio kako je život svakog čovjeka služba, te da svoje pouzdanje treba stavljati u Boga kao što je to učinila sveta Marija de Mattias. Svi bi se trebali ugledati u živote svetaca koji su postigli tu krepost. Iznoseći nekoliko crtica iz života sv. Marije de Mattias vlč. Pero je istaknuo kako je ova svetica od malena bila upućena na Isusa i njegovu žrtvu na križu. Na putu njene vjere od malena je bila praćena najprije od svoga biološkog oca, a potom kad je odrasla od dvojice duhovnih otaca Gaspara del Bufalla i Ivana Merlinia. Sve je to pomoglo da ova svetica doživi Božji poziv i da se kasnije ostvari u onome što je Bog od nje želio. Specifikum ove svetice upravo je bila ljubav prema bližnjima i štovanje Krvi Kristove. Iz toga je ona crpila snagu koja joj je bila potrebna da zajednicu svojih sestara potiče na življenje Evanđelja i štovanje predragocjene Krvi Kristove.

Na kraju svete mise sestra Zdenka, poglavarica ovog samostana, se zahvalila predvoditelju misnog slavlja vlč. Peri Grgiću kao i svima ostalima koji su svojom nazočnošću ovaj dan učinili još svečanijim. Nakon završnog blagoslova svi prisutni su imali prigodu iskazati štovanje relikvijama ove svetice koje se nalazi u ovome samostanu, a izlaže se u posebnim prigodama kao što je ova.

Izvor: Samostan Petrićevac

Za više fotografija kliknite ovdje